Smještaj u ustanovu socijalne zaštite

Smještaj u ustanovu socijalne zaštite je propisan članovima od 41 do 45 Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i porodice sa djecom (“Službene novine F BiH” br. 36/99) i članovima 32, 33 i 34 Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom USK-a (“Službeni glasnik USK-a” br. 5/2000 i br. 7/2001). O smještaju u Ustanovu socijalne zaštite odlučuje Centar za socijalni rad na čijem području  osoba ima prebivalište uz saglasnost nadležnog ministarstva. Uz zahtjev je potrebno priložiti sljedeću dokumentaciju:

1. Izvod iz matične knjige rođenih lica koje se smješta,
2. ovjerena kopija lične karte lica koje se smješta,
3. dokaz (ček) o primanjima koje ostvaruje lice koje se smješta (porodična, šehitska penzija i druga primanja),
4. dokaz (ček) o primanjima koje ostvaruju roditelji lica koje se smješta (porodična, šehitska penzija i druga primanja),
5. dokaz (ček) o primanjima koje ostvaruju braća i sestre lica koje se smješta (porodična, šehitska penzija i druga primanja),
6. dokaz o posjedovanju nekretnina za lice koje se smješta, roditelje lica koje se smješta, braću i sestre lica koje se smješta i djeda i nanu/baku lica koje se smješta (po očevoj i majčinoj liniji),
7. dokaz o zajedničkom domaćinstvu (kućna lista),
8. medicinska dokumentacija (povijest bolesti, otpusnice, nalazi i mišljenja I sl),
9. dokaz za djeda i nanu po očevoj i majčinoj liniji lica koje se smješta o primanjima (zadnji ček penzije i sl.),
10. dokaz da nije/jeste pokrenut ostavinski postupak (ili završen) za djeda i nanu/baku sa očeve i majčine lica koje se smješta strane- ukoliko su umrli).

Očekuje se povećan rast potreba za ovakvim vidovima socijalne zaštite, a jedan od razloga je socialno – ekonomsko stanje u društvu i sve veća nebriga srodnika i obveznika izdržavanja prema članovima porodice. Ovo upućuje na zaključak da je sve odsutnija solidarnost, humanost i druge pozitivne društvene vrijednosti u porodicama koje su prvenstveno obavezne voditi brigu o svojim srodnicima.

Jednokratna novčana pomoć

Naša Ustanova građanima pruža  druge materijalne pomoći u koje spadaju: privremena pomoć – izuzetne pomoći, jednokratne pomoći, pomoći za subvencioniranje ili sufinansiranje troškova  pokopa.

Privremena materijalna pomoć se dodjeljuje osobi koja se nađe u stanju izuzetne socijalne potrebe koja se ne može zadovoljiti jednokratnom materijalnom pomoći. Visina pomoći iznosi 85% od prosječno isplaćene plaće u FBiH.

Jednokratna materijalna pomoć isplaćuje se licu koje se nađe u stanju socijalne potrebezbog pretrpljene prisilne migracije, repatrijacije, elementarne nepogode, smrti jednog ili više članova porodice, povratka sa liječenja ili otpuštanja sa izdržavanja kazne zatvora koja se može ublažiti ili otkloniti jednokratnom novčanom pomoći.

Visina jednokratne novčane pomoći iznosi najviše do 35% prosječne plaće isplaćene u FBiH.

Porodilje

Pravo na porodiljsku naknadu u Unsko-sanskom kantonu

Naknada umjesto plaće ženi-majci koja je u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta, u skladu sa Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom (Službeni glasnik USK broj: 5/00, 7/01), utvrđuje se u iznosu od 50% njene prosječne plaće ostvarene u periodu od šest mjeseci prije porođaja, valorizirane po osnovu rasta plaća na području Kantona u tom periodu.

Iznos naknade utvrđuje se u postupku za svaku ženu majku posebno s tim da taj iznos ne može biti manji od 50% prosječne mjesečne plaće ostvarene na području Kantona u prethodnoj godini objavljene od nadležnog organa. Ukoliko žena- majka u periodu od 6 mjeseci prije porođaja nije primala plaću iz razloga zbog kojih nije kriva (nelikvidnost firme i sl.), naknada umjesto plaće ženi- majci utvrđuje se u iznosu iz prethodnog objašnjenja.

Imaju li nezaposlene porodilje pravo na porodiljsku naknadu  naknadu?

Novčana pomoć za porodilju koja nije u radnom odnosu ostvaruje se u vidu jednokratne novčane pomoći u iznosu od 100 KM. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom, predviđa jednokratnu pomoć za opremu novorođenog djeteta koja se ostvaruje se u iznosu do 35% utvrđene osnovice i u skladu sa raspoloživim i obezbjeđenim sredstvima, o čemu odluku donosi nadležno ministarstvo. Navedeno pravo se ostvaruje ako su ispunjeni uvjeti za ostvarivanje dodatka na djecu, a može se ostvariti najkasnije 3 mjeseca po rođenju djeteta.

Međutim, ove vrste jednokratne pomoći za opremu novorođenog djeteta, te pomoći u prehrani djeteta do šest mjeseci starosti i dodatnu ishranu za majke dojilje, se ne isplaćuju. Za realizaciju navedenih prava kao prvostepeni organ nadležni su centri za socijalni rad, dok je drugostepeni organ Ministarstvo zdravstva i socijalne politike USK-a.

Stralna novčana pomoć

Pored ostalih djelatnosti, poslova i zadataka koje obavlja JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša, značajnu ulogu zauzima zaštita starih i iznemoglih lica, lica bez porodičnog staranja, kao i drugih lica koja su u stanju socijalne potrebe, a nemaju vlastitih prihoda niti drugih sredstava za osnovne životne potrebe, te im je neophodno regulisati stalnu novčanu pomoć.

Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom regulisana su osnovna prava iz socijalne zaštite, uslovi za ostvarivanja pojedinih prava, postupci, finansiranje, nadzor nad provođenjem zakona i konačno novčani iznosi i druga davanja određenim građanima koji se nalaze u stanju socijalne potrebe.

Zakonom utvrđeni uslovi za sticanje prava na stalnu novčanu pomoć su slijedeći: da je lice nesposobno za rad o čemu se dostavlja Nalaz Instituta za procjenu radne sposobnosti,da su usljed godina starosti nesposobni za rad – žena 60 godina, muškarac 65, da nemaju dovoljno prihoda za izdržavanje, da nemaju članova porodice koji su prema Porodičnom zakonu obavezni da ih izdržavaju a ako ih imaju da nemaju mogućnosti za izdržavanje, da nisu sklopili ugovore o doživotnom izdržavanju dajući svoju imovinu, da ne posjeduju automobil i sl. Pored navedenih uslova ispituju se i druge činjenice koje bi potvrdile da se lice zaista nalazi u stanju socijalne potrebe.

Prema instrukcijama o visini novčanih naknada koje se isplaćuju po Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti CŽR-a i zaštiti porodica sa djecom iznos najnižih primanja domaćinstva koji se smatra dovoljnim za izdržavanje iznosi:

– za jednočlano domaćinstvo …………………….50,00 KM

– za dvočlano domaćinstvo………………………..60,00 KM

– za tročlano domaćinstvo…………………………. 70,00 KM

– za četvoročlano i višečlano domaćinstvo………. 75,00 KM

Iznos najnižih primanja domaćinstva koji se smatra dovoljnim za izdržavanj, a imaju osobu sa invaliditetom ili osobu sa trajnim smetnjama u psihičkom ili fizičkom razvoju iznosi:

– za jednočlano domaćinstvo …………………….60,00 KM

– za dvočlano domaćinstvo………………………..70,00 KM

– za tročlano domaćinstvo…………………………. 80,00 KM

– za četvoročlano i višečlano domaćinstvo………..90,00 KM

Stalna novčana pomoć je svakako nedovoljna za osnovne potrebe korisnika, koji su nesposobni za privređivanje usljed starosti ili nesposobnosti za samostalan rad i privređivanje.

Ovakvo zdravstveno stanje korisnika kao i starosna dob zahtjeva česte ljekarske preglede, medicinsku i drugu zaštitu, što iziskuje veće materijalne troškove. Stambeni položaj korisnika stalne novčane pomoći je također izrazito loš. Korisnici uglavnom žive u dotrajalim porodičnim kućama, građenim od primitivnog materijala,gdje je često popravak nemoguć. Određen broj korisnika nema u kući vodu, što je dodatni problem ove kategorije građana.